Radnik, u slučaju da kod svog poslodavca ne primi u zakonskom roku zaradu, može tražiti njeno prinudno izvršenje.
Odredbama Zakona o izvršenju i obezbeðenju („Službeni glasnik RS“, br. 31/2011, 99/2011 (dr. zakon) i 109/2013 (US), 55/2014 i 139/2014) uređen je postupak prinudnog os- tvarivanja potraživanja i obezbeđenja potraživanja, na osnovu izvršne ili verodostojne isprave, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Takođe, ovim zakonom propisano je da je sud nadležan za određivanje izvršenja ili obezbeđenja onaj sud na čijem području izvršni dužnik ima prebivalište ili boravište, odnosno sedište, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Članom 13. stav 7. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, propisano je da je izvršna isprava, pored ostalog, i druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava, što je i osnov da se u Zakonu o radu propiše da se obračun zarade odnosno naknade zarade smatra izvršnom ispravom.
Pravilnikom o sadržaju obračuna zarade odnosno naknade zarade („Službeni glasnik RS“, broj 90/2014, u daljem tekstu: Pravilnik), koji je stupio na snagu 4. septembra 2014. godine, a primenjuje se počev od isplate zarade, odnosno na naknade zarade za septembar 2014. godine, je propisan sadržaj, odnosno elementi koje „obračunski listić“ mora da sadrži.
Da bi zaposleni mogao da traži prinudno izvršenje zarade, odnosno naknade zarade, potrebno je da budu ispunjeni sledći uslovi:
Ovo znači da se stare „obračunske liste“ koje se odnose na neisplaćene zarade odnosno naknade zarade pre septembra 2014. godine (na primer, neisplaćena zarada za avgust 2014. godine), ne mogu koristiti kao izvršne isplate. U ovom slučaju kao i do sada, zaposleni ima pravo da pred nadležnim sudom u parničnom postupku, osporava zakonitost tog obračuna i traži da se utvrdi koliko zaradu odnosno naknadu zarade je ostvario.
Napominjemo da je članom 273. tačka 4) Zakona, predviđena novčana kazna od